TRGOVINA LJUDIMA U BOSNI I HERCEGOVINI

DOMAĆI PROPISI

KRIVIČNI ZAKON BOSNE I HERCEGOVINE

Trgovina ljudima

Član 186.

(1) Ko učestvuje u vrbovanju, prebacivanju, davanju utočišta ili prihvatu osoba, prijeteći ili koristeći silu ili druge oblike prinude, otmicu, prijevaru, obmanu, zloupotrebu vlasti ili tuđe nemoći, ili davanje ili primanje isplata ili povlastica, kako bi se pribavio pristanak osobe koja kontroliše drugu osobu, u cilju eksploatacije osobe, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini prema maloljetniku, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.

(3) Ko organizuje grupu ljudi s ciljem učinjenja krivičnog djela iz stava 1. i 2. ovog člana, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(4) Ko iz nehata olakša učinjenje krivičnog djela iz stava 1. do 3. ovog člana, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(5) Eksploatacija iz stava 1. ovog člana posebno uključuje iskorištavanje drugih putem prostitucije ili drugih oblika seksualne eksploatacije, prinudni rad ili pružanje usluga, ropstvo ili postupke slične ropstvu, služenje pod prinudom ili uklanjanje organa radi transplantacije.

Međnarodno vrbovanje radi prostitucije

Član 187.

(1) Ko vrbuje, namamljuje ili navodi drugog na pružanje seksualnih usluga radi zarade u nekoj državi, izuzimajući državu u kojoj ta osoba ima prebivalište ili čiji je državljanin, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ko uz korištenje sile ili pod prijetnjom sile ili prijevarom, prisiljava ili navodi drugog na odlazak u državu u kojoj nema prebivalište ili čiji nije državljanin, radi pružanja seksualnih usluga za novac, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ako je krivično djelo iz stavka 1. i 2. ovog člana učinjeno prema djetetu ili maloljetniku, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4) Činjenica da se vrbovana, namamljena, potaknuta, prisiljena ili zavedena osoba već bavila prostitucijom, ne utječe na postojanje krivičnog djela.

Nezakonito uskraćivanje identifikacijskih dokumenata

Član 188.

Ko nezakonito uskrati drugom njegova identifikacijska dokumenta ili pasoš, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

 

 

Krijumčarenje osoba

Član 189.

Ko se radi sticanja finansijske ili materijalne koristi bavi nedozvoljenim prebacivanjem drugih osoba preko državne granice ili omogući drugom nedozvoljeni prelazak granice, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Mučenje i drugi oblici surovog, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja

Član 190.

Službena ili druga osoba koja djelujući na podstrek ili uz izričitu ili prećutnu saglasnost javnog dužnosnika, nanese drugome fizičku ili duševnu bol ili tešku fizičku ili duševnu patnju, s ciljem da dobije od njega ili od treće osobe informaciju ili priznanje, ili da se kazni za krivično djelo koje je počinio ili se sumnja da je počinio on ili treća osoba, ili koji ga zastrašuje ili ga prisiljava bilo iz kojeg drugog razloga zasnovanog bilo na kojoj vrsti diskriminacije, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

 

 

 

 

O TRGOVINI LJUDIMA U BiH

 

Trgovina ljudima je složeni problem i zastrašujuće kazneno djelo, za koje se često kaže da je moderni oblik ropstva. Ono krši temeljna ljudska prava i uništava dostojanstvo žrtava, čak dugo vremena, nakon što eksploatacija prestane. Trgovinu ljudima Ujedinjeni Narodi definiraju kao „vrbovanje, prijevoz, premještanje, skrivanje ili prihvat osoba, putem prijetnji ili uporabe sile ili drugih oblika prinude, otmice, prijevare, obmane, zloporabe ranjivog položaja neke osobe ili davanje ili primanje novčanih sredstava ili druge koristi, radi dobijanja pristanka osobe, koja ima kontrolu nad drugom osobom u svrhu eksploatacije.“

 

Slučajevi trgovine ljudima su obično prekogranične prirode. Bosna i Hercegovina je u njima uglavnom zemlja tranzita ili odredišta za žrtve koje dolaze iz zemalja Istočne Evrope. Međutim, u proteklih nekoliko godina se javio novi fenomen u Bosni i Hercegovini – trgovina ženama i djevojkama koje se vrbuju u lance trgovine ljudima na lokalnom nivou u cilju seksualne eksploatacije u drugim dijelovima zemlje. Dok je broj identifikovanih stranih žrtava u stalnom opadanju, broj građanki Bosne i Hercegovine koje su identifikovane kao žrtve trgovine ljudima unutar granica Bosne i Hercegovine je u stalnom porastu. Ogromna većina žrtava trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini se vrbuje i postaju predmet trgovine u cilju seksualne eksploatacije. Takođe, sporadično su registrovani i slučajevi trgovine ljudima u svrhu prisilnog rada, organizovanog prosjačenja i ugovorenih brakova. Pitanje eksploatacije rada i prosjačenja nije u prošlosti bilo tretirano na adekvatan način. Iz tog razloga je ovaj problem i dalje prisutan u Bosni i Hercegovini, posebno problem prosjačenja koji je prije svega nuspojava siromaštva u zemlji. Broj djece koja radi na ulicama konstantno raste usljed nedostatka efikasnog mehanizma zaštite od strane relevantnih institucija, posebno među Romskom populacijom. Kada je u pitanju problem prosjačenja djece - djece koja rade na ulici, ovaj problem nije uvijek vezan za seksualno iskorištavanje i više je slučajeva vezano za ekonomsko iskorištavanje - prisilni rad – prosjačenje i zanemarivanje i zapuštanje. Najčešće su ovoj vrsti zloupotrebe izložena djeca i žene pripadnici Romske manjine u BiH.

Bosna i Hercegovina aktivno radi na prevenciji i borbi protiv trgovine ljudima. U okviru Savjeta ministara BiH, odnosno Ministarstva bezbjednosti, funkcioniše Odsjek za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalnih migracije na čijem čelu se nalazi Državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalnih migracija. Ovaj Odsjek koordinira rad svih državnih i entitetskih organa i institucija, kao i nevladinih organizacija koje se bave borbom protiv trgovine ljudima i direktnom asistencijom žrtvama i svjedocima žrtvama trgovine ljudima. U proteklih nekoliko godina, Bosna i Hercegovina je donijela niz značajnih dokumenata, pravilnika, priručnika i smjernica za borbu protiv trgovine ljudima i direktnu asistenciju žrtvama.