Kratak pregled trenutnog stanja trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini

           

Slučajevi trgovine ljudima su obično prekogranične prirode. Bosna i Hercegovina je u njima uglavnom zemlja tranzita ili odredišta za žrtve koje dolaze iz zemalja Istočne Evrope (uglavnom Ukrajine, Moldavije, Rumunije). Međutim, u proteklih nekoliko godina se javio novi fenomen u Bosni i Hercegovini – trgovina ženama i djevojkama koje se vrbuju u lance trgovine ljudima na lokalnom nivou u cilju seksualne eksploatacije u drugim dijelovima zemlje. Dok je broj identifikovanih stranih žrtava u stalnom opadanju, broj građanki Bosne i Hercegovine koji su identifikovane kao žrtve trgovine ljudima unutar granica Bosne i Hercegovine je u stalnom porastu.

Posebno otežavajuća činjenica je da se u ukupnom broju identifikovanih potencijalnih žrtava trgovine ljudima nalazi oko 30 procenata djece, to jeste osoba ispod 18 godina starosti.

Ogromna većina žrtava trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini se vrbuje i trguje u cilju seksualne eksploatacije. Sa porastom trgovine državljankama Bosne i Hercegovine unutar granica Bosne i Hercegovine, agencije za provođenje zakona su se suočile sa novim izazovima  na polju identifikacije i istraživanja zločina vezanih za trgovinu ljudima obzirom da se isti sve više odvijaju na mnogo prikriveniji način na privatnim i tajnim lokacijama od strane manjih grupa počinilaca, za razliku od većih grupa organizovanih kriminalaca koji su u tome učestvovale u ranijim periodima eksploatišući žrtve na mnogo otvoreniji način u noćnim barovima i sličnim objektima.

Također su sporadično registrovani i slučajevi trgovine ljudima u svrhu prisilnog rada, organizovanog prosjačenja i ugovorenih brakova. Pitanje eksploatacije rada i prosjačenja nije u prošlosti bilo tretirano na adekvatan način putem državne strategije; iz tog razloga je ovaj problem i dalje prisutan u Bosni i Hercegovini, posebno problem prosjačenja koji je prije svega nuspojava akutnog stanja siromaštva u zemlji. Broj djece koja radi na ulicama konstantno raste usljed nedostatka efikasnog mehanizma zaštite od strane relevantnih institucija, posebn među Romskom populacijom.